Globalizacija, kapitalizam i ubrzan način života imaju svoje mnogobrojne prednosti, kao što su mogućnost ostvarivanja i napredovanja u karijeri, posvećivanje onome čime se želimo baviti u životu, velika mogućnost izbora i slično, ali također, imaju i veliki broj nedostataka. Depresija i anksioznost jureći se penju prema vrhu najučestalijih bolesti, a stres je sve češći uzročnik mnogobrojnih bolesti i tjelesnih poteškoća.
Svi se ponekad osjećamo kao da se ne možemo nositi sa svime što nam život nosi, ali s tim se ne moramo nositi sami. Nekada, podrška i pomoć obitelji i prijatelja nije dovoljna pa je korisno obratiti se psihoterapeutu i uključiti u neki oblik psihoterapije.
Što je psihoterapija
Psihoterapija je tretman problema emocionalne prirode psihološkim putem u kojem educirana osoba uspostavlja profesionalni terapijski odnos i uz pomoć znanja, stručnih postupaka i posebnih tehnika klijentu pomaže prepoznati, ublažiti ili ukloniti psihičke simptome ili teškoće. Krajnji cilj psihoterapije je promjena nekorisnih uvjerenja i pogrešnih shema ponašanja te poticanje pozitivnog razvoja ličnosti bilo djeteta, adolescenta ili odrasle osobe.
Psihoterapeuti se mogu baviti savjetodavnim radom ili dubinskom psihoterapijom, a jako je važno da svoj posao shvaćaju ozbiljno, jer je zdravlje uma jednako važno kao i zdravlje tijela.
Premda su nam prvu asocijaciju na nju stvorili filmovi koji je predstavljaju kao jednostavan razgovor između psihoterapeuta i pacijenta, ona je u stvari cijeli niz metoda koji za cilj imaju jačanje postojećih i otkrivanje novih mehanizama za nošenje sa stresom i različitim životnim situacijama.
Psihoterapeut kao liječnik za um
Veliki broj ljudi miješa pojmove psihijatar, psiholog i psihoterapeut. Iako postoje određene sličnosti, to su zapravo potpuno različita zanimanja. Psihijatar mora završiti studij medicine te potom specijalizirati psihijatriju. Psihijatri mogu prepisivati lijekove, upućivati na određene dijagnostičke pretrage, ali i provoditi psihoterapiju. Psiholog je osoba koja je završila studij psihologije u trajanju od pet godina te može raditi na različitim mjestima, ne samo u zdravstvenom sustavu. Psiholozi koji se nakon završenog fakulteta dodatno educiraju mogu završiti edukaciju u trajanju od četiri do pet godina kako bi postali psihoterapeuti.
Psihoterapija je tretman problema emocionalne prirode psihološkim putem u kojem educirana osoba uspostavlja profesionalni terapijski odnos i uz pomoć znanja, stručnih postupaka i posebnih tehnika klijentu pomaže prepoznati, ublažiti ili ukloniti psihičke simptome ili teškoće.
Psihoterapeuti se mogu baviti savjetodavnim radom ili dubinskom psihoterapijom, a jako je važno da svoj posao shvaćaju ozbiljno, jer je zdravlje uma jednako važno kao i zdravlje tijela.
Je li psihoterapija prikladna za vas
Mnogi se ljudi na našim prostorima ustručavaju potražiti pomoć kada im je ona potrebna zbog različitih predrasuda i stigmi. Bilo da misle da će ih drugi smatrati ludima ako saznaju da posjećuju psihoterapeuta, ili pak misle da im „samo razgovor s nekim“ ne može pomoći, odbijaju pomoći sebi. Također, u našoj kulturi i dalje vlada nepovjerenje prema bolestima i poremećajima koje ne možemo vidjeti pa ćemo tako nerijetko čuti da je osoba u depresiji „samo lijena“ i da treba samo „ustati iz kreveta i raditi nešto“.
S druge strane, nikada ne bismo isto rekli osobi koja je, primjerice, slomila nogu. Najbolje što možemo napraviti za sebe ukoliko prepoznamo da imamo problem je potražiti pomoć. Važno je napomenuti da se ne moramo bojati da ćemo dobiti dijagnozu i zbog toga biti stigmatizirani. Posao psihoterapeuta nije osuditi nas, već nam pomoći da bolje razumijemo sebe i da se lakše nosimo sa životom.
Različiti načini pomoći pojedincu
Postoji više vrsta psihoterapije te svatko može odabrati koja mu najbolje odgovora, a najčešći psihoterapijski pravci su:
Psihodinamski
Kognitivno bihevioralni
Gestalt
Psihodinamska se psihoterapija bavi dubinskom analizom osobe i glavni joj je cilj otkriti nesvjesni dio psihe koji uzrokuje napetost. Kognitivno bihevioralna psihoterapija s druge se strane usredotočuje na promjenu svakodnevnih misli i ponašanja, dok gestalt psihoterapija nudi holistički i iskustveni pristup koji olakšava osvještavanje u različitim životnim situacijama.
Ovisno o vrsti problema i ličnosti osobe, svatko može naći psihoterapijski pravac koji mu najbolje odgovora i s kojim će postići najbolje rezultate, samo treba dobro istražiti.
Depresija kao pošast modernog doba
Depresija nije prolazno stanje, već sve učestalija bolest koju je važno znati prepoznati, kako kod sebe tako i kod drugih. Osnovni simptomi depresije su sniženo raspoloženje, tuga, beznađe, gubitak zadovoljstva, motivacije i energije te osjećaj krivnje. Depresija je puno više od obične tuge te ju se treba tako tretirati.
Depresija i anksioznost jureći se penju prema vrhu najučestalijih bolesti, a stres je sve češći uzročnik mnogobrojnih bolesti i tjelesnih poteškoća.
Kao i sve bolesti, depresija zahtijeva liječenje jer utječe na cijeli život i bolesnika, ali i ljudi oko njega. Ona se može liječiti lijekovima koje propiše psihijatar ili pak psihoterapijom, ali najvažnije ju je prepoznati na vrijeme i potražiti pomoć. Samo osviještenja da problem postoji pola je puta do njegovog rješenja i zato se ne treba sramiti potražiti pomoć.
